1. Što je ETF?

ETF je skraćenica za Exchange Traded Fund ili u prijevodu za investicijski fond s kojim se trguje na burzi. ETF-ovi su registrirani kao obični investicijski fondovi, a na početku su predstavljali košarice dionica odnosno dioničke indekse. Iako su i prije postojali indeksni investicijski fondovi, tek s pojavom ETF-ova investitorima je dana mogućnost kupnje odnosno prodaje košarice dionica (npr. dioničkog indeksa) putem burze, kao i u slučaju pojedinačnih dionica.

2. Koje su razlike između klasičnih investicijskih fondova i ETF-ova?

• S ETF-ovima se trguje na burzi na isti način kao s dionicama, a zainteresirani ulagači udjele u investicijskim fondovima kupuju direktno od društva za upravljanje odnosno preko ovlaštenih prodavača.
• ETF-ovi imaju znatno niže provizije za upravljanje od klasičnih aktivno upravljanih investicijskih fondova, a u pravilu i niže provizije za upravljanje od indeksnih fondova.
• Ulagač može ETF u svakom trenutku kupiti ili prodati na burzi, dok se kod klasičnih investicijskih fondova isplate/uplate vrše temeljem vrijednosti udjela krajem dana. To znači da u trenutku kada ulagač kupuje/prodaje vrijednost udjela u klasičnom investicijskom fondu ne zna po kojoj cijeni kupuje/prodaje udio.
• Kupci ETF-ova na burzi ne plaćaju ulaznu proviziju niti pri prodaji izlaznu proviziju. Pri svakoj transakciji naplaćuje se brokerska provizija.

3. Koje vrste ETF-ova poznajemo?

Razvoj ETF-ova krenuo je u smjeru košarica dionica odnosno dioničkih indeksa. Prvi ETF bio je SPDR, koji je predstavljao američki indeks S&P 500, a danas je to ujedno i jedan od najlikvidnijih ETF-ova. U SAD-u je kasnije razvoj krenuo u smjeru sektorskih ETF-ova. Na taj način ulagači stječu izloženost prema određenom sektoru kupnjom samo jednog instrumenta. Ubrzo su se pojavili i ETF-ovi vezani na energiju (plin, nafta..), metale (bakar, zlato, srebro…) i dužničke vrijednosne papire. Pravi bum su ETF-ovi doživjeli u Europi i Aziji kada se se pojavili prvi ETF-ovi koji su predstavljali dioničke indekse u tim zemljama, te kada su predstavljali regionalne dioničke indekse.

Danas imamo cijelu paletu ETF-ova koji predstavljaju određene strategije. Tako imamo ETF-ove koji su vezani na dionice s visokom dividendom (Income), ETF-ove koji su vezani na dionice poduzeća za koje se očekuje iznadprosječan rast poslovanja (Growth) i velik broj drugih strategija.
Danas su vrlo popularni i ETF-ovi koji koriste polugu. Tako možemo kupnjom ETF-a steći dvostruku ili trostruku izloženost prema promjeni dioničkih indeksa S&P 500, Dow Jones Industrials i NASDAQ 100. U slučaju da vjerujemo da će doći do pada vrijednosti spomenutih indeksa možemo kupiti ETF čija vrijednost raste kad vrijednost dioničkog indeksa ili dionica određenog sektora pada (npr. Short S&P 500, Short NASDAQ 100, Ultra Short Real Estate…).

4. Kako izabrati ETF?

• Ulagač donosi odluku vjeruje li u rast ili pad tržišta.
• Ulagač donosi odluku o izboru tržišta i zanima li ga tržište u cjelini, samo određeni sektor ili pak određena posebna strategija.
• S obzirom na preferencije ulagač izabere ETF ili više njih.

5. Što je važno pri odabiru konkretnog ETF-a?

Nakon što je ulagač izabrao tržište i sektor odnosno strategiju, preostaje mu izabrati ETF. Najčešće će veći broj ETF-ova odnosno burzi na kojima se trguje ETF-ovima zadovoljavati postavljene kriterije. Pri tome ulogu pri izboru igraju:

• Veličina ETF-a. Najčešće su ETF-ovi koji su veliki po imovini likvidniji od ETF-ova s manjom imovinom.
• Ako isti ETF kotira na više burzi odjednom, prijedlog je da se u obzir uzmu samo burze na kojima je ETF likvidan. Najčešće je to samo jedna burza, iako to uvijek ne znači da je to burza, koja je domicilna društvu za upravljanje koje upravlja ETF-om ili pak burza zemlje koju dionički indeks predstavlja. U većini slučajeva ETF s velikom imovinom znači veću likvidnost i manju razliku između kupovne i prodajne cijene (niži bid/ask spread). Taj je podatak značajan pogotovo za ulagače koji često mjenjaju svoje pozicije odnosno često se odlučuju za kupnju odnosno prodaju.
• Naknada za upravljanje. Iako se te naknade razlikuju, za istu vrstu ETF-ova razlike su dosta male.
• Dozvoljeno odstupanje promjene vrijednosti ETF-a od promjene vrijednosti indeksa kojeg prezentira.
• Valuta na koju je ETF vezan. Često su ETF-ovi vezani na promjenu vrijednosti indeksa, a s derivativima se štite pred promjenom valute indeksa u odnosu na domicilnu valutu. Tako npr. u SAD-u postoji cijela paleta ETF-ova vezanih na dioničke indekse stranih država, ali koji su zaštićeni pred promjenom strane valute u odnosu na USD.

6. Postoji li veliki broj društava za upravljanje koja upravljaju s ETF-ovima i veliki broj ETF-ova?

Broj društava za upravljanje ETF-ovima je relativno mali, iako danas postoji nekoliko stotina ETF-ova. No i taj broj je mali u odnosu na broj klasičnih investicijskih fondova.

7. Može li pojedinac kupiti udio u ETF-u direktno od društva za upravljanje?

Teoretski da, no takvo nešto si mogu priuštiti samo vrlo bogati pojedinci i financijske institucije. U pravilu društva za upravljanje omogućuju direktnu kupnju udjela samo za vrlo velike iznose. Najniži iznos je unaprijed određen. S druge strane direktne transakcije institucionalnih ulagača s društvima za upravljanje omogućuju da vrijednost ETF-a na burzi vjerno slijedi vrijednost instrumenta kojeg prati (arbitraže).

8. Kako kupiti ETF?

Hrvatski investitori mogu dati naloge za kupnju/prodaju ETF-a preko domaćih brokera. Momentum brokeri omogućuju kupnju/prodaju ETF-ova na svim najvažnijim svjetskim burzama. Isto tako smo spremni pomoći Vam pri izboru ETF-a koji će najviše odgovarati Vašim željama.

9. Gdje se mogu pronaći dodatne informacije?

Dodatne informacije o ETF-ovima te njihovim cijenama i prinosima možete pronaći na finance.yahoo.com/etf.